Prema jednoj od njih rodila se sredinom III. stoljeća u Rimu od oca poganina i majke kršćanke. Udala se za rimskog patricija Publija, koji ju je zbog njene pobožnosti i kršćanske vjere zatvorio u kućnu tamnicu i postupao s njom kao s robinjom. Njezin duhovni vođa bio je sveti Krizogon (Krševan), također zaštitnik Zadra, koji joj je slao pisma podrške i ohrabrenja. Nakon muževe smrti Anastazija se oslobodila kućnog pritvora, svoje imanje razdijelila siromasima i posvetila život brizi za kršćane izložene progonima cara Dioklecijana. Sa skupinom kršćana pratila je Krševana do njegove mučeničke smrti u Akvileji (Furlanija).

Zbog pomaganja zatočenim kršćanima i ustrajnosti u svojoj vjeri, zatočena je u Sirmiumu (današnja Srijemska Mitrovica). Na suđenju je izjavila da je zlatne i srebrne kipove poganskih bogova, koje je naslijedila od oca, pretopila u novac kojim je pomagala progonjene kršćane. Mučena je, spaljena i bačena u rijeku Savu na Božić godine 304. Kasnije je pokopana u Sirmiumu, a u V. stoljeću njezine su relikvije prenesene u Carigrad. I u Rimu, u podnožju carskog Palatina, u bazilici svete Anastazije, nalazi se dio tih relikvija. Bizantski car Nicefor, u znak priznanja i nagrade zadarskom biskupu Donatu za postignuti mir između Karla Velikoga i Bizanta, poklonio mu je oko 810. moći svete mučenice Anastazije. Sveti Donat pohranio je relikvije svetice u tadašnjoj bazilici svetog Petra apostola koja od tada nosi njeno ime.

Zaista, najveći spomenik u čast svete Stošije, kako Zadrani zovu svoju zaštitnicu, predstavlja veličanstvena zadarska katedrala, trobrodna romanička građevina, istinski ponos ne samo svoga dičnoga grada već cijelog hrvatskog naroda i Crkve u Hrvata. I u katedrali svete Stošije, ujedno i župne crkve, čuva se dio njezinih relikvija. Zaštitnica je Zadarske nadbiskupije, a posvećena joj je i župna crkva u Biogradu. Grad Samobor diči se također župnom crkvom svete Anastazije. Uz najpoznatije ranokršćanske mučenice uvrštena je u rimski misni kanon i u litanije Svih Svetih. Prizivaju je bolesnici s glavoboljom i bolovima u grudima te otrovane osobe, a zaštitnica je mučenika, tkalaca, udovica i medijske slobode te brojnih naselja, župa i crkvi diljem svijeta. Iako se prema kalendaru sveta Anastazija službeno štuje na Božić, u svojim hrvatskim svetištima i u našim krajevima slavi se na današnji dan. Našim dragim Zadranima, Biograđanima, Samoborcima i Srijemcima od srca čestitamo njihov veliki blagdan, a svim Anastazijama, Stošijama i Tažicama želimo sretan imendan!

Sveta Anastazija zaštitnica je mučenika, udovica, tkalaca, medijske slobode te bolesnika koji trpe glavobolje, bolove u prsima i trovanja.

Molitva sv. Anastaziji – Stošiji

Sveta Anastazijo, hrabra mučenice Kristova, zagovaraj nas pred Gospodinom u našim kušnjama. Isprosi nam snagu vjere u trenucima tame i straha. Pomozi bolesnima i onima koji trpe u tijelu i duši. Uči nas darivati se drugima poput tebe. Po tvom zagovoru vodi nas putem vječne radosti. Amen

Župa sv. Nikole, Jastrebarsko & bogjetu.com

Objava Sv. Anastazija (Stošija) – mučenica koja je svojom vjerom zadužila hrvatski narod pojavila se prvi puta na BOG JE TU.

Za svećenika ga je zaredio biskup, sveti Maksim iz Nole. Kad je Maksim pobjegao u planine, kako bi izbjegao progonu cara Decija, progonitelji su uhvatili, mučili i bičevali Feliksa. Prema legendi iz tamnice ga je oslobodio anđeo, kako bi mogao pomoći bolesnom i napuštenom biskupu. Feliks se zajedno s Maksimom sakrio u jednu ruševinu. Na ulazu u tu ruševinu pauk je na brzinu spleo mrežu pa su vojnici koji su tragali za kršćanima, odustali su od potrage.

Decijev progon završio je njegovom smrću, 251, pa su Feliks i Maksim mogli napustiti svoje skrovište. Nakon Maksimove smrti Feliks je djelovao kao svećenik, obrađivao svoju zemlju i naročitu brigu posvetio siromasima. Iako je oko 255. umro u Noli prirodnom smrću, zbog svega što je proživio i pretrpio za vjeru, smatra se mučenikom. Najviše vjerodostojnih podataka o svetom Feliksu dugujemo Paulinu iz Nole (oko 354-431), svetom biskupu. On se kao vratar crkve posvećene svetom Feliksu na licu mjesta mogao uvjeriti o njegovim čudesima i štovanju koje su mu iskazivali brojni hodočasnici. Svetog Feliksa zazivaju u slučaju krivokletstva, kleveta, laži i lažnih svjedočenja, a zaštitnik je očiju, očnih bolesnika, domaćih životinja i mnogih naselja, župa i crkava. Sretan imendan želimo našim Feliksima i Srećkima!

Sveti Feliks je zaštitnik:

• očiju i očnih bolesnika

• domaćih životinja

• onih koji trpe zbog laži, klevete i lažnih svjedočenja

• osoba nepravedno optuženih

• brojnih naselja, župa i crkava

Zagovorna molitva svetom Feliksu

Sveti Felikse, vjerni slugo Kristov,
ti koji si u patnji ostao postojan i čist srcem,
zauzmi se za mene u ovoj mojoj potrebi (navedi nakanu).
Izmoli mi snagu da u istini ustrajem i u nepravdi ne klonem.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen

Župa sv. Nikola, Jastrebarsko – bogjetu.com

Objava Sveti Feliks iz Nole – zaštitnih od očnih bolesti te svetac kojeg ni tamnica nije mogla zadržati pojavila se prvi puta na BOG JE TU.