VELIKO OTKRIĆE: Znanstvenici otkrili kako je izgledao sv. Toma Akvinski!
Znanstvenici su po prvi put nakon 750 godina rekonstruirali lice svetog Tome Akvinskog, koristeći forenzičke metode na temelju njegovih posmrtnih ostataka. Također, nova istraživanja sugeriraju da je uzrok njegove smrti bila traumatska ozljeda mozga, a ne bolest ili trovanje, kako se ranije spekuliralo.
Tim predvođen forenzičkim stručnjakom Cicerom Moraesom digitalno je rekonstruirao lice svetog Tome koristeći djelomične ostatke njegove lubanje. “U početku smo rekonstruirali lubanju iz fotografskih i strukturnih podataka,” objasnio je Moraes. “Lubanja nije imala zube ni čeljust, pa smo morali projicirati te strukture na temelju mjerenja dobivenih CT skenovima lubanja živih osoba.” Kako bi osigurali točnost, tim je koristio metodu anatomskog deformiranja, pri čemu su prilagodili lubanju i facijalne strukture živog donora kako bi odgovarale dimenzijama Akvinskog. Konačni rezultat prikazuje “skromno” lice, odražavajući karakter velikog teologa.
Što se tiče uzroka smrti, nova studija objavljena u časopisu World Neurosurgery sugerira da je sveti Toma preminuo od kroničnog subduralnog hematoma – stanja u kojem se krv skuplja između mozga i lubanje nakon ozljede glave. Povijesni zapisi opisuju kako je Akvinski, na putu prema Drugom saboru u Lyonu 1274. godine, udario glavom o srušeno stablo dok je putovao Via Latinom. Iako je preživio početni udarac i nastavio putovanje, njegovo se stanje pogoršalo. Prvo se zaustavio radi oporavka u Maenzi, jugoistočno od Rima, prije nego što je stigao u opatiju Fossanova, gdje je na kraju preminuo nekoliko tjedana kasnije.
Istraživači tvrde da je “nasilni sudar” sa stablom na Via Latini označio početak njegovog pada. Dok neki povijesni izvještaji sugeriraju bolest, trovanje ili čak atentat, ovi istraživači smatraju da ti scenariji nisu u skladu s tadašnjim zapisima. Umjesto toga, dokazi upućuju na kronični subduralni hematom, stanje koje obično uzrokuje umjerena ozljeda glave, što bi objasnilo njegovo početno razdoblje lucidnosti, nakon čega je uslijedilo postupno pogoršanje zdravlja.
Sveti Toma Akvinski ostaje od duboke važnosti za teologiju i filozofiju. Njegovo djelo “Summa Theologica” smatra se jednim od najvažnijih tekstova u kršćanskoj teologiji. Tvrdio je da vjera i razum nisu u sukobu, već komplementarni, te je pružio pet logičkih “dokaza” za postojanje Boga. Njegove ideje proširile su se izvan teologije, transformirajući sekularnu filozofiju povezivanjem morala s ljudskom prirodom i oblikujući moderne koncepte slobode i autoriteta vlade.
Ova otkrića pružaju novi uvid u život i smrt jednog od najutjecajnijih mislilaca srednjeg vijeka, čije učenje i danas ima značajan utjecaj na kršćansku vjeru i zapadnu filozofiju.