Evo što je zapravo popularni Biblijski tekst, Hvalospjev ljubavi (objašnjenje)
Vjernici, ali i oni koji malo manje ili uopće ne vjeruju u Boga poznaju popularni Biblijski tekst – Hvalospjev ljubavi. To je dio Biblije koji se čita na gotovo svakom vjenčanju i ljudi ga jednostavno vole, jer najdublje govori o ljubavi.
U Hvalospjevu ljubavi piše:
“Kad bih sve jezike ljudske govorio i anđeoske, a ljubavi ne bih imao, bio bih mjed što ječi ili cimbal što zveči. Kad bih imao dar prorokovanja i znao sva otajstva i sve spoznanje; i kad bih imao svu vjeru da bih i gore premještao, a ljubavi ne bih imao – ništa sam! I kad bih razdao sav svoj imutak i kad bih predao tijelo svoje da se sažeže, a ljubavi ne bih imao – ništa mi ne bi koristilo. Ljubav je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje. Prorokovanja? Uminut će. Jezici? Umuknut će. Spoznanje? Uminut će. Jer djelomično je naše spoznanje, i djelomično prorokovanje. A kada dođe ono savršeno, uminut će ovo djelomično. Kad bijah nejače, govorah kao nejače, mišljah kao nejače, rasuđivah kao nejače. A kad postadoh zreo čovjek, odbacih ono nejačko. Doista, sada gledamo kroza zrcalo, u zagonetki, a tada – licem u lice! Sada spoznajem djelomično, a tada ću spoznati savršeno, kao što sam i spoznat! A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav – to troje – ali najveća je među njima ljubav.” – (1 Korinćanima 13)”
Veliki hvalospjev ljubavi sv. Pavla opće je poznat. Međutim, iščitavamo li ga mi usitinu u njegovu stvarnom značenju? Nije ga nedopušteno pročitati na vjenčanjima, kao što se to često i čini, ali ne smije se zaboraviti da je njegov pravi kontekst razumijevanja – kontekst zajednice, zajedničkog načina življenja. Trinaesto poglavlje Prve poslanice Korinćanima u potpunosti je posvećeno ljubavi, zato što je za svetoga Pavla ljubav ključ pravog razumijevanja suživota u zajednici. Pavao se naime time bavi u cijeloj ovoj poslanici.
Lako možemo uočiti tri dijela onoga što se naziva hvalospjevom ljubavi. Stihovi 1-3 bave se suštinskom naravi ljubavi: bez nje su svi duhovni darovi posve bezvrijedni. U drugom dijelu, od stiha 4 do 8a, Pavao nabraja osobine ljubavi navođenjem šesnaest glagola. Sedam glagola izriče što ljubav jest, a devet glagola ono što nije. Tek pomnim proučavanjem ovih glagola otkrivamo što znači ljubiti. Konačno, u posljednjem dijelu, u stihovima 8b – 12, Pavao ističe trajnost ljubavi pa stoga i njene nadmoćnosti nad svim ostalim duhovnim stvarnostima. To omogućuje Pavlu da na kraju zaključi kako je ljubav najizvrsniji od svih darova (r.13).
Ako je značenje prvog dijela himna prilično razvidno i gotovo mu ne treba nikakav komentar, drugi dio, s naglaskom na značajke ljubavi, jest poučan. Sv. Pavao se vrlo istančano bavi gotovo svim pitanjima spomenutim u prethodnim poglavljima ove poslanice. Možemo zamisliti s kakvom su nelagodom Korinćani čitali ili slušali ove stihove, jer Pavao im veli: »Ovdje je sve što vi ne izvršavate! Niste pronašli pravi stav prema ovim pitanjima.« Točnije, u svezi s duhovnim darovima danim Korinćanima, dakle vezano za pitanje na koje ovo poglavlje znakovito rasvjetljuje, treba napomenuti da Korinćani nisu bolovali od nedostatka gorljivosti, pogotovo za nečim čime bi mogli uvećati svoje znanje.
Naprotiv, strastveno su žudjeli za znanjem. Ali nisu razumjeli pravo značenje primljenih darova: Bog ih je njima obdario da im omogući bolji suživot s drugima, a ne da se oni koji ih posjeduju nadimaju pred drugima! Pavao je to već naveo u 8. poglavlju: »Znanje nadima, a ljubav izgrađuje« (8,1). Stoga je to sažeo na sljedeći način: »Dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se.« (13,4) Kada ljubavi damo prostora, zajednica može živjeti, razvijati se i, ako je potrebno, obnavljati se. Ona prestaje biti mjesto beskrajnog suparništva, sukoba i ljubomore.
Netko je napisao da »ljubav daje smisao inače nerazumljivom svijetu« (Richard B. Hays). Izričaj je prekrasan. Ljubav ustvari ima svoj vlastiti način razumijevanja. Nije dovoljno držati se određenih načela ili znati tko je bio u krivu, a tko u pravu, u nekom spornom pitanju. Kada je u pitanju život u Crkvi, oni koji ljube naći će prave odgovore na pitanja, ispravno ponašanje i djelovanje koje najbolje odgovara onome što može pomoći zajednici u rastu. Za razliku možda od Korinćana, Pavao ne zaboravlja da smo još uvijek na putu, da napredujemo kako najbolje znamo i možemo. Srećom za sve nas: »Ljubav je strpljiva.«