Može li katolik biti vojnik i ratovati?
Tema uvođenja vojnog roka aktualna je u posljednje vrijeme na našim prostorima. U Europi i oko nje vode se poneki ratovi što blago upućuje na moguće ratno stanje i u drugim državama.
Međutim, postavlja se pitanje: što s nama katolicima, možemo li biti vojnici, ratovati i koristiti oružje?
S odgovorom treba biti jako oprezan, zato donosimo samo službene stavove naše Crkve i preporuke.
1. Katekizam katoličke Crkve kaže:
Legitimna obrana može biti ne samo pravo nego i teška dužnost za onoga tko je odgovoran za živote drugih. Obrana općeg dobra zahtijeva da se nepravedni agresor onemogući u nanošenju štete. Zbog toga i oni koji legitimno drže vlast imaju pravo upotrijebiti oružje za odbijanje agresora protiv civilne zajednice koja im je povjerena ( Katekizam 2265).
Oni koji su prisegnuli služiti svojoj domovini u oružanim snagama sluge su sigurnosti i slobode nacija. Ako časno vrše svoju dužnost, istinski pridonose općem dobru naroda i održanju mira ( Katekizam 2310).
2.Božja zapovijed kaže:
Kao što svi znamo, peta zapovijed glasi: “Ne ubij.” Ali za vojnika suočenog s neprijateljem usred bitke, stvarnost je ubiti ili biti ubijen. Kako pomiriti petu zapovijed s dužnostima vojnika?
Pogledajmo dužnosti vojnika. Primarna dužnost svakog vojnika nije ubijanje, već uspostavljanje mira. Primarna dužnost policajca nije ubijanje, već pružanje sigurnosti i sigurnosti.
Nažalost, postoje trenuci kada, na dužnosti, vojnici i policajci moraju potegnuti oružje i pucati. Nadajmo se da je to oružje ispaljeno iz opravdanih razloga.
Razlika koju trebamo napraviti je između opravdanog ubojstva i ubojstva. Ubojstvo je grijeh. Katekizam Katoličke Crkve kaže: “Podsjećajući na zapovijed ‘Ne ubij’, naš je Gospodin tražio mir srca i osudio ubilački gnjev i mržnju kao nemoralne.” (KKC 2302). Bog zabranjuje ubojstvo. Knjiga Izlaska kaže: “Nedužnog i pravednog ne pogubi.” Izl 23:7.
Katolička crkva uči da je samoobrana od nepravednog agresora moralno dopuštena i da je dopuštena obrana drugih kako bi se oni zaštitili od prijetnje agresora.
3. Božja riječ
Možda i najvažnija točka od svih je Božja riječ. Bog je svakom čovjeku dao slobodu življenja. Sami odabiremo dobro ili zlo, ispravno ili neispravno, jedan ili drugi put.
U nama postoji glas savjesti, neizmjeran dar Duha Svetoga koji vodi svakog pojedinca na jedinstven način. Kao što svaki čovjek ima svoj životni poziv i put, tako u sebi može pronaći Božju volju za sudjelovanje u vojnom roku, ratu, rukovanju s oružjem..
Ako osoba osjeća da se oružje i ubijanje nikako ne uklapaju s njegovim osobnim vjerskim i moralnim načelima, tada treba pronaći način kako pomoći društvu, svojoj Domovini kako bi bio od koristi.
I tu postoji rješenje, jer ustavno pravo naše države za svakog pojedinca je mogućnost služenja vojnog roka i ratovanja na način da osoba ne rukuje oružjem, već pruža pomoć vojsci i ljudima na druge humane načine (pružanje prve pomoći, rad na održavanju…)
Zaključno:
Korištenje oružja, ratovanje, služenje vojnog roka ukoliko je legitimno i opravdano našom vjerom ispravno je za katolika, ali jednako tako svaki katolik dužan je preispitati svoju savjest i pronaći odgovor i put kako služiti svojoj Domovini.